On Birds and Borders
Mlaz Gallery Počitelj
July 2022
O pticama i granicama
U galeriji Mlaz u Počitelju, u okviru samostalne izložbe, svoj rad u formi dva ciklusa predstavlja već afirmisana umjetnica Jasmina Gavrankapetanović-Redžić. Postavka sadrži kompozicije većeg i manjeg formata, nastale u posljednjih godinu dana. Prepoznatljivi likovni identitet autorice se i na ovom mjestu jasno uočava, a višegodišnja okupiranost jednom od njenih primarnih ideja, čiji se razvitak može pratiti hronološki, kao da dobija neku vrstu epiloga u vidu sadržaja prezentiranim na malim formatima.
Idejni koncept se fundira na likovnoj manipulaciji kartografske građe koja se kolažiranjem i putem crtačkih i slikarskih intervencija transformira u umjetničko djelo s jasnim porukama. Kao podloga se koriste jednake karte Bosne i Hercegovine, nekoliko karata važnijih historijskih bitaka na globalnom nivou i karta Sarajeva iz austrougarskog perioda. Odabir ovakvih matrica ukazuje na želju za „poigravanjem“ s dokumentarno-topografskim i historijskim kontekstom, a zatim i egzaktnim prostornim informacijama i njihovom vizualizaciijom. Fokus umjetnice, koji je ranije uglavnom bio vezan za kartografiju i topografiju Sarajeva, na ovoj izložbi dobija novi, širi opseg.
Grafički plošni prikaz karte služi kao polazište za promišljene i likovno vrlo slobodno izvedene intervencije: karta se modificira, dopunjuje ili briše i na koncu transformira u intrigantni imaginarni prikaz obilježen promjenom. Principi kolažiranja i eksperimenta čine ovu igru preobrazbe fluidnom i dinamičnom. Linearna rješenja se izvode neposredno i čisto, a slikarska su lazurna i ispunjena vedrim koloritom. Rad ostaje svjež, upravo zbog slobode rukopisa, upotrebe dekorativnih repetativnih uzoraka ili motiva cvijeća i ptica. Jasno se opažaju uticaji umjetnosti Japana i Kine ili, pak, pokreta Arts & Crafts s karakterističnim dvodimenzionalnim dekorativnim motivima koji reflektiraju lične afinitete umjetnice, jednako kao i njen senzibilitet. Još jedan segment rada ne smijemo izostaviti – prisustvo dječijeg crteža. Naime, Jasmina Gavrankapetanović-Redžić u proces kreiranja uključuje i svoju kćerku Esmu. Dječija ruka, bez predumišljaja, ostavlja spontani trag svog istraživanja.
Ovakav konstruktivni princip svjedoči o dvostrukosti kojom je autorica okupirana: insistiranju na određenom estetskom dojmu i želji za promjenom onoga što jeste. Zapravo svjedočimo i dvostrukom mapiranju – već postojećoj karti na kojoj se radi i onoj koja nastaje kao autorefleksija umjetnice u potrazi za boljim svijetom. Izdvojit ćemo tri rada malih formata gdje se zacrtana poetika mijenja. Ovdje zapravo karta kao polazište nestaje. Umjesto nje pojavljuje se cvjetni patern na ručno napravljenom indijskom papiru, u čijem središnjem dijelu uočavamo ptice i florealne ritmizirajuće ornamente. Univerzalni simboli života, radosti i umjetnosti sada nisu u konfliktnoj poziciji, već potpuno oslobođeni zacrtanih granica određenog prostora, vremena, kao i historijskog i društveno-političkog konteksta. Uviđamo da je jasno iskazana želja autorice: ptice se moraju osloboditi „granica“.
dr Ema Mazrak, historičarka umjetnosti
Poster design: Damir Ruvić
U galeriji Mlaz u Počitelju, u okviru samostalne izložbe, svoj rad u formi dva ciklusa predstavlja već afirmisana umjetnica Jasmina Gavrankapetanović-Redžić. Postavka sadrži kompozicije većeg i manjeg formata, nastale u posljednjih godinu dana. Prepoznatljivi likovni identitet autorice se i na ovom mjestu jasno uočava, a višegodišnja okupiranost jednom od njenih primarnih ideja, čiji se razvitak može pratiti hronološki, kao da dobija neku vrstu epiloga u vidu sadržaja prezentiranim na malim formatima.
Idejni koncept se fundira na likovnoj manipulaciji kartografske građe koja se kolažiranjem i putem crtačkih i slikarskih intervencija transformira u umjetničko djelo s jasnim porukama. Kao podloga se koriste jednake karte Bosne i Hercegovine, nekoliko karata važnijih historijskih bitaka na globalnom nivou i karta Sarajeva iz austrougarskog perioda. Odabir ovakvih matrica ukazuje na želju za „poigravanjem“ s dokumentarno-topografskim i historijskim kontekstom, a zatim i egzaktnim prostornim informacijama i njihovom vizualizaciijom. Fokus umjetnice, koji je ranije uglavnom bio vezan za kartografiju i topografiju Sarajeva, na ovoj izložbi dobija novi, širi opseg.
Grafički plošni prikaz karte služi kao polazište za promišljene i likovno vrlo slobodno izvedene intervencije: karta se modificira, dopunjuje ili briše i na koncu transformira u intrigantni imaginarni prikaz obilježen promjenom. Principi kolažiranja i eksperimenta čine ovu igru preobrazbe fluidnom i dinamičnom. Linearna rješenja se izvode neposredno i čisto, a slikarska su lazurna i ispunjena vedrim koloritom. Rad ostaje svjež, upravo zbog slobode rukopisa, upotrebe dekorativnih repetativnih uzoraka ili motiva cvijeća i ptica. Jasno se opažaju uticaji umjetnosti Japana i Kine ili, pak, pokreta Arts & Crafts s karakterističnim dvodimenzionalnim dekorativnim motivima koji reflektiraju lične afinitete umjetnice, jednako kao i njen senzibilitet. Još jedan segment rada ne smijemo izostaviti – prisustvo dječijeg crteža. Naime, Jasmina Gavrankapetanović-Redžić u proces kreiranja uključuje i svoju kćerku Esmu. Dječija ruka, bez predumišljaja, ostavlja spontani trag svog istraživanja.
Ovakav konstruktivni princip svjedoči o dvostrukosti kojom je autorica okupirana: insistiranju na određenom estetskom dojmu i želji za promjenom onoga što jeste. Zapravo svjedočimo i dvostrukom mapiranju – već postojećoj karti na kojoj se radi i onoj koja nastaje kao autorefleksija umjetnice u potrazi za boljim svijetom. Izdvojit ćemo tri rada malih formata gdje se zacrtana poetika mijenja. Ovdje zapravo karta kao polazište nestaje. Umjesto nje pojavljuje se cvjetni patern na ručno napravljenom indijskom papiru, u čijem središnjem dijelu uočavamo ptice i florealne ritmizirajuće ornamente. Univerzalni simboli života, radosti i umjetnosti sada nisu u konfliktnoj poziciji, već potpuno oslobođeni zacrtanih granica određenog prostora, vremena, kao i historijskog i društveno-političkog konteksta. Uviđamo da je jasno iskazana želja autorice: ptice se moraju osloboditi „granica“.
dr Ema Mazrak, historičarka umjetnosti
Poster design: Damir Ruvić